Karta sjeverne Dalmacije  s područjem Zadra, Šibenika i Nina, dopunjeno je i prerađeno izdanje Kolunićevih karata zadarsko-šibenskog zaleđa, koje su godinama u različitim izdanjima tiskali nizozemski izdavači, počevši od Orteliusa i Mecatora pa sve do Janssoniusa i Petera Schenka. Snažan Mercatorov utjecaj vidljiv je iz karakterističnog oblikovanja pisma, ruže vjetrova te crteža brodova. Ova je karta objavljena u nekom od Jassoniusovih atlasa (list nosi redni broj 99), najvjerojatnije “Novus atlas sive teathrum orbis terrarum”, gdje je objavljena još jedna znamenita karta hrvatskih zemalja – Maginieva karta “Istra olim Iapidia”. Ova je karta osobito zanimljiva jer su u zaleđu Zadra ucrtane granice s Osmanskim carstvom iz 1536. i 1570. godine. Prva granica odnosi se na razgraničenje Mletačke Republike i osmanskog Carstva uoči prvog mletačko-turskog rata, u kojem su Mlečani izgubili Benkovac, Nadin i Vranu. Ugovorom o miru što su ga 1540. godine sklopili s Turcima morali su se odreći i područja između Neretve i Cetine, osim Omiša. Druga granična linija odnosi se na razgraničenje uoči drugog mletačko-turskog rata, nazvanog Ciparski rat, u kojem su Mlečani, izgubivši Cipar, kao naknadu od Turaka dobili natrag dijelić zadarskog i šibenskog zaleđa. U donjem desnom uglu karte nalazi se raskošna kartuša s prikazima turskih i mletačkih vojnika, dok se u donjem lijevom uglu nalazi grafičko mjerilo karte izraženo u talijanskim i njemačkim miljama, uokvireno u kartušu označenom simbolima Mletačke Republike - Duždevom kapom i mletačkim lavom.