BLAEU, GUILIELMUS: KARTA SLAVONIJE, HRVATSKE, BOSNE I DIJELA DALMACIJE
Inventarni broj 104
Naslov u originalu: Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae parte/ auctore Gerhard Mercatore
Godina izdavanja: 1648
Mjesto izdavanja i izdavač: Amsterdam
Format: 30 x 50 cm
Tehnika: Djelomično obojeni bakrorez
Mercatorova karta Slavonije, Hrvatske, Bosne i dijela Dalmacije nakon što je prvi puta objavljena 1589. godine, u nizozemskim je atlasima doživjela čitav niz izdanja. Izdanja se međusobno razlikuju samo po oblikovanju kartuša. Ovo je izdanje objavljeno u Blaeuovom “Atlas Novus” iz 1648. godine. Kao i većina nizozemskih karata toga doba, i ova karta prikazuje hrvatske zemlje u ne sasvim pouzdanim srednjovjekovnim granicama. Granica Hrvatske prema Bosni ucrtana je nešto istočnije od rijeke Une, granica Dalmacije pomaknuta je daleko u zaleđe pa se čitava Hercegovina našla u njezinu okrilju. Zagreb je označen dva puta, jednom kao Agram (blizu Mokrica) i drugi puta kao Zagabria (blizu Siska). Karta je ukrašena grbovima Mletačke Republike, Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva. Naslov karte nalazi se u desnom gornjem uglu karte u ovalnoj kartuši. Mjerilo je izraženo u germanskim i talijanskim miljama.
BLAEU, WILLEM
BLAEU, WILLEM (1571-1638), veliki nizozemski kartograf i izdavač koji nastavlja izdavati i dopunjavati Orteliusov atlas i nakon njegove smrti preuzima Orteliusovu radionicu. Svoju karijeru otpočeo je u Amsterdamu baveći se mjernim instrumentima i izrađujući globuse. Godine 1599. otvara vlastitu radionicu u Amsterdamu. Naslijedio je Orteliusove tiskarske ploče, pa je već od početka 17. stoljeća počeo izdavati i dopunjavati Orteliev atlas. Od 1629. godine kod Blaeua nalazimo i Hondiusove tiskarske ploče. Uz Orteliusove i Hondiusove ploče, 1629. godine Blaeu izdaje svoj prvi atlas, dakako s kartama stranih kartografa. No, uz Mercator-Hondiusove ploče Blaeu je izradio i 17 vlastitih. Vrhunac njegova djela predstavlja atlas “Novus Atlas” iz 1634. godine, s četiri nova izdanja 1635. godine. Njegovi sinovi, Cornelius (ca 1610-1648) i Johannes (1596-1673) nastavljaju očev posao. Johannes Blaeu 1649. izdaje “Atlas Blaviane” u 6 svezaka, 1662. godine “Atlas Maior” u 11 svezaka i 1663. godine “Le Grand atlas ou Cosmographie Blaviana” u 11 svezaka. Godine 1638. Johannes Blaeu postaje kartografom Nizozemske istočnoindijske kompanije, nakon čega njegova radionica prerasta u moderno poduzeće. Bleauova tiskara uništena je u požaru 1672. godine. Manji dio ploča stekla je nizozemska obitelj de Witt.
